Studijski program: Politička analitika – partije, izbori, demokratija, Međunarodne studije, modul: Studije SAD

Naziv predmeta: Parlamentarizam i modeli demokratije

Nastavnik/nastavnici: prof. dr Slaviša Orlović

Status predmeta: Obavezni/Izborni

Broj ESPB: 6

Cilj predmeta je dublje i sadržajnije proučavanje i analiziranje parlamentarizma i modela demokratije. Teorija demokratije obuhvata pitanje šta demokratija jeste i šta bi trebalo da bude, ali je važno znati i praktična iskustva kako se bira i organizuje vlast i vlada u različitim državama i društvima. Debate o demokratiji obuhvataju i jedno i drugo, imajući u vidu socijalni kontekst i institucionalni okvir.

Uzima se u obzir da u različitim zemljama demokratija zavisi od niza specifičnosti kao što su socijalna struktura i socioekonomski kontekst, struktura političkih institucija i politička kultura. Programom kursa obuhvaćen je način izbora predstavničkih tela, nadležnosti, unutrašnja struktura i dinamika. Jedna od najvažnijih funkcija je predstavnička.

Predstavnička tela predstavljaju most ili vezu između vlade i građana. Kurs razmatra najvažnije nadležnosti parlamenta u koje spadaju: izbor i razrešenje vlade, nadziranje i kontrola vlade, debatovanje, usvajanje budžeta, donošenje zakona, političko predstavljanje (reprezentacija), političko obrazavnje i obezbeđivanje legitimiteta vlasti. O

brađuju se različiti modeli i pristupi demokratiji kao što su participativna, reprezentativna, većinski i konsensualni model, deliberativna i sl.

Kroz pregled najznačajnijih faza u razvoju demokratije, kao teorije i prakse, polaznici će se osposobiti za problemsko razumevanje demokratije u njenom proceduralnom i suštinskom vidu.

Razumevanje istorijskog razvoja i sadašnjeg stanja demokratije omogućiće studentima da shvate suštinu savremenih političkih procesa, kako u odnosu na modernu državu, tako i u pogledu nivoa demokratske političke kulture i demokratskog duha u savremenom društvu.

Od studenata se očekuje da na kraju kursa mogu da: razumeju osnovne principe i ideje demokratije i parlamentarizma; steknu dublja saznanja o načinu rada i donošenja odluka u parlamentu; praktično primenjuju stečena znanja u ovoj oblasti, u pisanju izveštaja, analiza i govora;

Kurs predviđa obavljanje skupštinske prakse za studente.

Teorijska nastava

Pojam, poreklo i problem definisanja demokratije; Demokartski principi i institucije (organizacija i organičavanje vlasti, podela vlasti – horizontalna i vertikalna, vladavina ljudi ili vladavina prava); Reprezentativna (predstavnička) demokratija; Političke partije, izbori i demokratija; Pojam, uloga i značaj i razvoj parlamentarizma; Unutrašnja organizacija i sastav parlamenta (domovi, odbori, radna tela, poslanici, predsednik, poslaničke grupe); Odnos parlamenta i vlade (izbor i razrešenje, usvajanje budžeta); Nadležnosti parlamenta – zakonodavna i kontrolna (poslanička pitanja, impičment, interpelacija, javna slušanja) uloga parlamenta; Status i prava poslanika; Elitistička teorija demokratije i poliarhija; Većinska i/ili konsensualna demokratija; Participativna demokratija, asocijativna i deliberativna demokratija; Kosmopolitska ili globalna demokratija; Savremeni izazovi i iskušenja demokratije.

Praktična nastava

Predviđena je studentska praksa u Skupštini Srbije, u skladu sa sporazumom o saradnji Fakulteta političkih nauka i Narodne skupštine Republike Srbije. Modeli demokratije (kolektivni rad studenata).

Osnovna:

  • Frenk Kaningam, (2003), Teorije demokratije, Beograd: Filip Višnjić, str. 37-127
  • Slaviša Orlović, Demokratija i nedemokratski režimi, u: Slaviša Orlović, Politička sociologija, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, 2019. str. 341 – 414
  • Slaviša Orlović, Izazovi reprezentativne (predstavničke) demokratije, u: Politikološki ogledi, Službeni glasnik, str. 2010, str. 87-113
  • Vučina Vasović, (1993), Parlamentarizam, (793-806), Enciklopedija političke kulture, Savremena administracija, Beograd;
  • Marijana Pajvančić, Parlamentarno pravo, Fondacija Konrad Adenauer, Beograd, 2005. (str. 43-113)
  • David Beetham, (2008), Parlament i demokratija u dvadeset i prvom veku, Interparlamentarna unija, UNDP, Evropska unija (str. 1-41, 95-152) ;
  • Slaviša Orlović, Parlament kao epicentar demokratije, u: Iskušenja parlamentarizma, Fakultet političkih nauka – Centar za demokratiju i Friedrich Ebert Stiftung, Priredio Slaviša Orlović, str. 27-36
  • Slaviša Orlović, Ustavni, politički i institucionalni okvir Narodne Skupštine Republike Srbije, u: Demokratske performanse parlamenata Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, priredio: Slaviša Orlović, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka (Centar za demokratiju), Sarajevski otvoreni centar, Fakultet političkih nauka – Univerzitet Crne Gore, str. 15-42
  • Slaviša Orlović, Nadležnosti parlamenta, u: Vukašin Pavlović i Slaviša Orlović (uredili), (2007), Dileme i izazovi parlamentarizma, FPN, Fondacija Konrad Adenauer, (str. 141-167);

Dopunska

  • Orlović Slaviša, (2009), Parlament i građani, Program Ujedinjenih nacija za razvoj, Beograd (str. 36-64);
  • Slaviša Orlović (priredio), (2013), Demokratske performanse parlamenata Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Beograd, FPN Beograd, FPN Podgorica, Sarajevski otvoreni centar;
  • Slaviša Orlović (uredio), (2013), Iskušenja parlamentarizma, Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu i Fondacija Fridrih Ebert
  • Teorijska nastava: 30
  • Praktična nastava: 15+15

Predavanja, vežbe i praktična nastava.

Maksimalni broj poena 100

Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
aktivnost u toku predavanja 10 pismeni ispit
praktična nastava usmeni ispit 40
kolokvijum-i 20 ……
seminar-i 30